Signatura: HR–AZDN–18
Klasifikacija: J.1.3
Naziv fonda: Prvostolni kaptol u Zadru
Vrijeme nastanka gradiva: 1401./1943.
Razina opisa: fond
Količina: 5 knj, 28 kut, 19 svež.; 4,70 d/m
Stvaratelj: Stolni kaptol u Zadru
(Capitulum Jadrense, Capitulum ecclesiae Jadrensis
Capitolo di Zara, Capitulum Sanctae Anastasiae)

 

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Stolni kaptol je kolegijalna pravna osoba svećenika kanonika koji obavljaju svečano bogoslužje, pomažu biskupu kao senat ili vijeće u obavljanju njegove službe te privremeno upravljaju biskupijom u odsutnosti ili smrti biskupa i izabiru kapitularnoga vikara. Obvezni su dnevno obavljati službu u koru moleći kanonske časove i služeći konventualne mise.

U Zadru se prvi put u 9. st., spominju dva arhiđakona, Petar (820.) i Julije (krajem 9. st.), ali i prije 9. stoljeća postojao je u katedrali kolegij svećenika, đakona i podđakona kojima je na čelu bio nadbiskup. Taj kolegij se brinuo za održavanje svečanoga bogoslužja u katedrali, a u odsutnosti ili smrti nadbiskupa upravljao je nadbiskupijom. Na prijelazu u 10. stoljeće spominju se arhiprezbiteri, kao drugi po časti u Kaptolu. Treću čast u Kaptolu obnašao je primicerij koji se spominje prvi put 1233. godine.

Od kada je biskupija uzdignuta 1154. u nadbiskupiju i metropoliju možemo govoriti o Prvostolnom i Metropolitanskom kaptolu. Kanonici su na mjestu današnje zgrade Zmajevićevog sjemeništa i nadbiskupovih vrtova imali svoje zgrade koje su porušene 1394. Krajem 13. st, Kaptol je imao 6 do 8 kanonika na čelu s arhiđakonom i arhiprezbiterom.

Do kraja 13. stoljeća Kaptol je imao povlasticu sudjelovati u izboru nadbiskupa i imenovanju kanonika. Krajem 13. st. ukidaju mu se ta prava, a zbog nemira i ratova u 14. st., oduzeta mu je kaptolska desetina pa se broj kanonika smanjio. U dokumentima između 1288. i 1393. gotovo se i ne spominju. Preostali kanonici su se povezali s ostalim svećenicima iz drugih crkava u Svećenički kolegij (Collegium presbyterorum Sanctae Anastasiae) kako bi mogli pribaviti osnovna sredstva za život.

Nakon ovih teških vremena Kaptol ulazi u fazu renesanse dolaskom Petra de Matafarisa na prijestolje zadarske Crkve. Nadbiskup je 1393. godine reformirao i potvrdio mu statut te dodijelio prihode nekih crkava od kojih su, uz neke druge prihode Kaptola, činile prebendu za svakog kanonika. Glavni prihodi Kaptola bile su desetine ubirane s njihovih posjeda te prihodi od ostavština njihovih dobročinitelja. Kaptol počinje slabiti sve češćim prodorima Osmanlija krajem 15. i početkom 16. st. u zadarsko zaleđe što onemogućava ubiranja desetine na posjedima.

Tijekom okupacije većeg dijela zadarskog kraja u 16. i 17. st. materijalne prilike Kaptola nisu se popravljale. Mlečani su Kaptolu odredili pravo na minimalnu desetinu s čime je Kaptol mogao samo životariti, a desetina je bila više od pet puta manja nego krajem 14. i početkom 15. stoljeća. U vrijeme francuske uprave (1806.–1814.) kanonici su izvlašteni i od ono malo posjeda što im je ostalo u vrijeme mletačke uprave, kada su posjedi kanonika nakon odlaska Osmanlija često davani zaslužnim osobama. Dolaskom Francuza na vlast financije Kaptola dodatno su osiromašene ukidanjem desetine i izuzimanjem posjeda iz njihovog vlasništva.

Bulom »Locum beati Petri« iz 1828., Kaptol se ponovo reformira i postaje Prvostolni kaptol s ustrojem kaptola kakav je bio u zemljama Habsburške Monarhije. Kanonici su primali plaću od države, a imali su i razne druge kanoničke prihode. Drugi svjetski rat i komunistička vlast dokrajčili su utjecaj Kaptola. Drugim vatikanskim koncilom Kaptoli su svedeni samo na liturgijsku važnost, a njihova prijašnja moć zauvijek se gubi.

 

NADLEŽNOST I FUNKCIJE

Kaptol je prvenstveno obavljao bogoslužje u stolnoj crkvi. Do 12 st. Kaptol je bio vjerodostojno mjesto (locus credibilis) koje je izdavalo isprave, u kojima se navodilo javne osobe, bilo kneza, nadbiskupa ili ostale svjedoke, koji potpisom potvrđuju pravni čin i istinitost isprave. Kaptol se tim pravom malo koristio jer od kraja 12. stoljeća u gradu djeluju javni notari koji izdaju isprave. Međutim, u razdoblju uspostave kraljevske anžuvinske vlasti u Dalmaciji nakon Zadarskoga mira 1358. godine, Kaptol je po običaju kakav je vladao na području ugarsko–hrvatskih kraljeva bio vjerodostojno mjesto (locus credibilis), poput Zagrebačkoga, Požeškoga, Čazmanskoga, Kninskoga kaptola, te je djelovao usporedo s ustanovom javnoga notarijata, uobičajenom u dalmatinskim općinama (komunama). To pravo mu je udijelio kralj Ludovik 1371. Bilježničku službu za Zadarski kaptol obavljali su onovremeni zadarski bilježnici.

Očito je djelatnost Kaptola kao vjerodostojnoga mjesta imala značajnu ulogu u naporima kraljevske vlasti da na području srednjovjekovnoga Hrvatskoga kraljevstva uspostavi efikasan način uprave s hrvatsko–dalmatinskim banom na čelu. Korisnici usluga Kaptola kao vjerodostojnoga mjesta prvenstveno su bili hrvatski plemići i zajednice s područja zadarske općine.

Sačuvani su registri isprava Zadarskoga kaptola za razdoblje od osamdesetih godina 14. st. do dvadesetih godina 15. stoljeća, kada Dalmacija ponovno dolazi pod vlast Mletačke Republike. Od zadarskih kaptolskih registara sačuvana su dva registra koji se danas nalaze u Arhivu HAZU (Petar Perençano te Ivan de Trottis i Teodor de Prandina), jedan je registar u Znanstvenoj knjižnici u Zadru (Artikucije pok. Dominika iz Rivignana) i jedan pohranjen u Državnom arhivu u Zadru (Petar iz Serçane). Kaptol je kao vjerodostojno mjesto djelovao do 1452., kada mu je mletačka vlast ukinula to pravo.

U Kaptolu su tri kanonika imala posebna zaduženja prema rangu svoje časti: kanonik arhiđakon bio je predstojnik kaptolskoga zbora, kanonik arhiprezbiter bio je redoviti katedralni župnik i pomoćnik biskupa u pastoralnoj i liturgijskoj službi i vodio je administraciju Kaptola, kanonik primicerij bio je nadstojnik kanoničkog kora, vršio je stegovnu vlast nad minoristima, podučavao je đakone i subđakone. Primicerij se pojavljuje u izvorima prvi put početkom 13. st. Reformom Kaptola 1393. godine uz spomenuta tri kaptolska dostojanstvenika, u Kaptolu je i dvanaest kanonika, šest mansionara, nekoliko setimanara, deset đakona i subđakona, osam akolita, dva sakristana, jedan učitelj pjevanja i glazbe te na kraju i dva župnika. Sva prava stolnih kaptola priznao je Tridentski sabor ali je i istaknuo njihove obveze. Ovakav sastav Kaptol je zadržao sve do 1828. godine kada je Austrija reformirala sve kaptole.

Od 1828. Austrija je provela reformu kaptola tako da je prvo mjesto časti pripalo kanoniku prepozitu, drugi je po časti kanonik arhiđakon, a treći kanonik dekan. Uz navedenu trojicu imenuje se i pet rezidencijalnih kanonika, pa je Zadarski kaptol imao ukupno 8 rezidencijalnih članova. Postojala je mogućnost da se imenuje još osam počasnih kanonika (ad honores), koji nisu bili obvezni na dnevnu službu kora i nisu dobivali kanoničku plaću niti dio kanoničkog prihoda.

Od najstarijih vremena Kaptol je imao pravo birati zadarskog nadbiskupa. To pravo Kaptol je izgubio dekretom pape Nikole IV. godine 1291. Od tada sve nadbiskupe imenuju i potvrđuju pape uz potvrdu mletačkih, a kasnije i austrijskih vlasti. Kaptol je zadržao pravo imenovanja najviših kaptolskih časti i kanonika. No, i to pravo gubi 1595. godine kada je Sveta Stolica pridržala sebi pravo imenovanja svih naslova.

Zadarski kaptol brinuo se i za obrazovanje mladih klerika. Valja napomenuti da se u izvorima od 13. stoljeća spominje i kaptolska katedralna škola. U školi su se pripremali svećenici za vršenje bogoslužja u stolnoj crkvi, na području grada i Nadbiskupije.

 

POVIJEST FONDA

Arhiv Prvostolnog kaptola čuvao se zasebno u sakristiji prvostolne crkve Sv. Stošije. Neko je vrijeme bio pripojen Arhivu prvostolne crkve Sv. Stošije, a 2004. pripojen je Arhivu Zadarske nadbiskupije. Gradivo je sačuvano fragmentarno. Blaž Karavanić izradio je inventar na talijanskome jeziku 30–ih godina 20.st. U tom inventaru nije popisano sedam svežnjeva spisa. Pregledom starog inventara utvrđeno je da u potpunosti nedostaju neki spisi koji su bili u inventaru koji je izradio Karavanić. On je spise obradio i podijelio na manje svežnjiće koji su opet bili spojeni u veće svežnjeve i kutije. Danas ovaj fond ima 5 knjiga, 28 kutija i 19 svežnjeva spisa.

 

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala
1. Urudžbeni zapisnik (Protokol) Metropolitanskog Kaptola 1836.–1853., 1 knj.
2. Urudžbeni zapisnik Metropolitanskog Kaptola 1853.–1874., 1 knj.
3. Urudžbeni zapisnik Metropolitanskog Kaptola ,1889.–1943., 2 knj ( kut. 37.)
4. Kazalo urudžbenoga zapisnika, 1836.–1852., 1 knj. (kut. 36/180).

Predmetne knjige
Napomena: U zagradama je kutija u kojoj se nalaze predmetne knjige.
1. Knjiga povlastica Kaptola stolne crkve Sv. Stošije (Liber Privilegiorum Venerabilis/Capituli ecclesiae cathedralis S. Anastasiae, martyris), 1399.–1818., 521. str.
2. Poslovne knjige (Puntazioni), 1852.–1905. 1922.–1935., 6 knj. (kut. 34–35).
3. Zakladne mise Stolnog kaptola (Obblighi fondazionali del Capitolo di Zara), 1885.–1941., 1 knj. (kut. 35).
4. Zakladne mise Stolnog Kaptola, 14–20. st. (Prijepis kanonik Jakov Čuka) 1917., 1 knj.
5. Zavjetne mise i legati, 1 knj. (kut. 3/21)
6. Popis kaptolskih kolona u župama Zadar i Arbanasi, 1 knj. (kut. 36)
7. Knjige misa Kaptola, 1872.–1875., 1895.–1896. 1929.–1943., 2 knj. (kut. 35 i 37)
8. Knjiga hipoteka Zadarskog kaptola, od 1807. i dalje, 1 knj. (kut. 36)
9. Popis vrijednosnih papira Zadarskoga kaptola, 1 knj. (kut. 36)
10. Računska knjiga: krediti, najmovi–liveli, koloni, 1 knj. (Libro conti) (kut. 36)
11. Blagajnički dnevnik Kaptola (Giornale di cassa), 1885.–1909., 1 knj. (kut. 36)

Spisi
1. Fragmenti spisa Kaptola, 1615.–1789., br. 23–77. (kut. 20/103–104)
2. Opći spisi Kaptola, ¹1840.–1940., 9 svež. (svež. 25–33)
3. Kaptolske sjednice (Sedute capitolari) 1888.–1907., 1 kut.
4. Izvanredni predmeti Zadarskoga kaptola, 1769.–1880., 2 svež. (kut. 15/64).
5. Dobra i nadarbine Zadarskog kaptola (Bonorum beneficiorumque Venerabilis Capituli Jadrensis documenta), 1427.–1851., svež. 5 (kut. 6/32).
6. Razni spisi i rukopisi (original i prijepisi), 18 kut.
7. Razni spisi, 3 kut. i 9 svež. (7 svež. nije upisano u analitički inventar)

Zbirke
1. Tiskovine: svež./kut: 20 (104/26– 27), 21 (105), 22 (106), 23 (126–134), 24 (135–136)
2. Fotografije i grafike papa i crkvenih velikodostojnika, 40 kom. (sada u Zbirci fotografija)
3. Grbovi crkvenih dostojanstvenika, 19 kom. (kut. 38)
4. Slike uglednih osoba s područja politike, znanosi i kulture, 40 kom. (sada u zbirci fotografija)
5. Slike gradova, 11 kom. (kut. 38), 1 kut. (sada u zbirci fotografija)
6. Statut Raba, XIV. st.; Statut Raba, prijepis iz 19. st.; Dva statuta Bratovštine sv. Barbare u Rabu.
7. Pergamene, 986.–1862., 90 kom., Regesti (sada u Zbirci isprava)

 

JEZIK/PISMO: Talijanski u manjoj mjeri latinski i hrvatski; pismo latinica.

 

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički popis za dio gradiva kut. 1–23; Regesti za pergamene
Stari inventar fonda koji je sastavio Blaž Karavanić; Četiri indeksa i inventara spisa i pergamena Zadarskog kaptola (kut. 38/190)

 

DOPUNSKI IZVORI

HR–AZDN–16: Zadarska nadbiskupija/metropolija
HR–AZDN–42: Zbirka isprava (Pergamene)
HR–AZDN–47: Zbirka fotografija i grafika Zadarske nadbiskupije
HR–DAZD–479: Zbirka rukopisa Rkp 50: Statuta Capituli Metropolitanae Basilicae Jadrensis

 

BIBLIOGRAFIJA

Ančić, Mladen. Splitski i Zadarski kaptol kao »vjerodostojno mjesto«, Fontes: Izvori za hrvatsku povijest, br. 11. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. *** Ančić, Mladen. Registrum Articutii de Rivignano, Fontes: Izvori za hrvatsku povijest, br. 11. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. Ančić, Mladen. Registri Zadarskoga i Splitskoga kaptola (Registra Medievalia Capitulorum Iadre et Spalati), vol. 3: Registar Petra de Serçane, Fontes: Izvori za hrvatsku povijest, br. 15. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. *** Bianchi, Carlo Federico. Fasti di Zara. Zadar, 1888. *** Bianchi, Carlo Federico. Zara cristiana, sv. 1–2. Zadar, 1877. *** Bianchi, Carlo Federico. Kršćanski Zadar / preveo Velimir Žigo, sv. 2. Zadar: Zadarska nadbiskupija, Matica hrvatska, 2011. *** Gulin, Ante. Hrvatski srednjovjekovni kaptoli. Zagreb: HAZU, 2008.. *** Karbić, Damir; Katušić Maja; Pisačić, Ana. Quaternus magnus Capituli Iadrenzis (1380–1392) scriptus manu ser Petri dicti Perençni de Lemicetis de Padua imperiali auctoritate notarii et communis Iadre iurati et tocius Capituli Iadrensis scribe), Fontes: Izvori za hrvatsku povijest, br. 13. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2007. *** Kovačić, Slavko. Katedralne škole u Dalmaciji pod mletačkom vlašću od konca 16. do početka 19. st. prema biskupskim izvještajima Svetoj Stolici, Croatica christiana periodica 15 (1991), 27: str. 59–87. *** Ostojić, Ivan. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1975. *** Ponte Valerio. Historia Ecclesiae Iadrensis, Rivista Dalmatica, Zadar, IV, I (1907), fasc. 1–2: str. 303–326. *** Sedamnaest stoljeća Zadarske crkve: zbornik radova znanstvenog skupa o 1700. obljetnici mučeništva Sv. Stošije 16.–18. studenog 2004., sv. 1. Zadar: Zadarska nadbiskupija, 2009.